Bila nam je osobita čast i zadovoljstvo sudjelovati na 4. Kongresu eko i održivog turizma u Gospiću, održanom u sklopu manifestacije Jesen u Lici, a koji je ove godine posvećen upravo temi održivog manifestacijskog turizma.

U sklopu kongresa predstavljena i naša tematska manifestacija „Okusi i mirisi zavičaja – Blato Wine and Dine“ kao primjer dobre prakse baštinske manifestacije koja povezuje kulturnu i povijesnu baštinu, turizam, lokalnu zajednicu i gospodarstvo.

Manifestaciju su predstavile Maja Šeparović (Turistička zajednica Općine Blato) i Ivana Sardelić (Blatski fižuli ustanova u kulturi), podijelivši svoja iskustva i primjere dobre prakse u organizaciji manifestacije, s posebnim naglaskom na način na koji manifestacije, kada nadilaze svoju tradicionalnu promotivnu i zabavnu ulogu, postaju razvojni alat koji pridonosi očuvanju baštine, jačanju lokalne ekonomije, uključivanju zajednice, razvoju turističke ponude i stvaranju autentičnih doživljaja koji posjetitelje potiču na dolazak, ali i ponovni povratak.

Sudjelovanje na kongresu donijelo je nove kontakte, zanimljive ideje i otvorilo mogućnosti za buduće suradnje kojima se iskreno veselimo. Biti dijelom ovakvog događanja, u društvu uvaženih stručnjaka i organizatora manifestacija iz područja održivog turizma, osobita je čast i zadovoljstvo. Ujedno, sudjelovanje na kongresu lijep je pokazatelj da praćenjem aktualnih trendova, uz istodobno njegovanje vlastite tradicije i autentičnosti, možemo stvarati sadržaje koji predstavljaju primjer dobre prakse – kako na otoku, tako i šire.  Zahvaljujemo organizatorima na pozivu i gostoprimstvu te se veselimo novim susretima, razmjeni iskustava i budućim suradnjama!

***

(Preuzeto sa „Jesen u Lici“)

Održivi manifestacijski turizam u fokusu 4. Kongresa eko i održivog turizma održanog u Lici

Ličko-senjska županija i Gospić ponovno su okupili vodeće stručnjake, predstavnike institucija, znanstvene zajednice i turističkog sektora na 4. Kongresu eko i održivog turizma, održanom od 1. do 3. listopada 2026. godine.

Kongres je održan u sklopu gospodarske manifestacije, izložbe "Jesen u Lici" pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatskoga sabora, uz pokroviteljstvo Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost što dodatno potvrđuje vrijednost kongresa kao nacionalne platforme za raspravu o održivom razvoju turizma i razvojnim strategijama koje oblikuju budućnost turizma hrvatskih destinacija i promocije turističke ponude.  Kongres eko i održivog turizma najveća je nacionalna stručna platforma posvećena održivom razvoju turizma, koja od 2014. godine okuplja stručnjake, institucije i gospodarstvo s ciljem stvaranja održivije budućnosti hrvatskih destinacija. Kongres organizira LUX Promocija, u suorganizaciji s Ličko-senjskom županijom i Turističkom zajednicom Ličko-senjske županije.

U središtu ovogodišnjeg Kongresa bila je tema "Održivi manifestacijski turizam", odnosno pitanje kako manifestacije mogu postati snažan alat razvoja destinacija, lokalnog gospodarstva i zajednice. Manifestacije danas nadilaze svoju tradicionalnu promotivnu i zabavnu ulogu. Manifestacije ako su profesionalno postavljene, mogu biti razvojni alat koji pridonosi očuvanju baštine, jačanju lokalne ekonomije, uključivanju zajednice, razvoju turističke ponude i stvaranju autentičnih doživljaja koji posjetitelje potiču na dolazak, ali i ponovni povratak. Istovremeno, manifestacije povezuju lokalnu zajednicu, turizam, kulturu, poduzetništvo i gastronomiju te pridonose izgradnji identiteta i prepoznatljivosti destinacije, pojedine i vrhunskoj promociji. Održivost manifestacija ne mjeri se samo utjecajem na okoliš, već i dugoročnom vrijednošću koju stvaraju za lokalno stanovništvo, gospodarstvo i prostor, kazala je u uvodnom obraćanju okupljenima Sunčana Matić iz LUX Promocije, autorica i pokretačica Kongresa eko i održivog turizma.

Poseban naglasak Kongresa stavljen je na suradnju turističkih zajednica, jedinica lokalne i regionalne samouprave, kulturnog sektora, udruga, poduzetnika i stanovništva. Upravo povezivanje različitih dionika otvara prostor za razvoj inovativnih turističkih proizvoda, produljenje turističke sezone, ravnomjerniju distribuciju turističkih aktivnosti te snažnije pozicioniranje, osobito ruralnih destinacija - u pozdravnom govoru naglasio je Ivan Radošević, direktor Turističke zajednice Ličko-senjske županije, suorganizatora Kongresa i pozvao okupljene kao domaćin da uživaju u atmosferi "Jeseni u Lici", kvalitetnim i za zdravlje optimalnim ličkim proizvodima. Važan dio održivog manifestacijskog turizma čini i gastronomija.

Zdrava hrana, lokalni proizvodi, tradicijska jela i kulinarsko nasljeđe predstavljaju priču o prostoru, ljudima i kulturno povijesnoj baštini. Njihovim povezivanjem s manifestacijama stvaraju se lokalni lanci vrijednosti koji povezuju proizvođače, ugostitelje i turističke dionike, uz istodobno očuvanje tradicije i identiteta destinacije. Održavanje Kongresa u sklopu „Jeseni u Lici“, jedne od najprepoznatljivijih hrvatskih manifestacija koja već 28 godina povezuje lokalnu proizvodnju, tradiciju, ruralni razvoj te očuvanje kulturne baštine i identiteta Ličko-senjske županije, dodatno je naglasilo važnost manifestacija za lokalnu zajednicu i prostor u kojem se održavaju, kazala je Ana Stilinović Rukavina, pročelnica UO za gospodarstvo, pomorsko dobro i promet Ličko senjske županije - suorganizatora kongresa, koja je pozdravnim govorom i otvorila kongres.

Kongres je programom odgovorio na pitanja kako manifestacije mogu postati aktivni nositelji zelene tranzicije, pridonositi razvoju lokalnog gospodarstva i stvaranju nove vrijednosti za zajednicu, uz očuvanje prirodnih i kulturnih resursa. Kroz stručna i znanstvena predavanja, panel-raspravu na temu "Održive manifestacije", posjet Nacionalnom parku Plitvička jezera i predstavljene primjere dobre prakse, istaknut je niz modela upravljanja koji održivost pretvaraju u standard kvalitete, u skladu sa smjerovima koje zagovara i Europska komisija te međunarodni standardi za održivo upravljanje događanjima.

Tijekom trodnevnog programa sudionici su razmijenili iskustva i otvorili dijalog o novim razvojnim modelima koji hrvatske manifestacije mogu učiniti održivijima, konkurentnijima i otpornijima. Kongres je još jednom potvrdio važnost povezivanja javnog sektora, struke, znanstvene zajednice, turizma, gospodarstva i lokalnog stanovništva u stvaranju održivih turističkih modela koji čuvaju identitet destinacija i istodobno stvaraju novu vrijednost zajednici.

Program Kongresa

Program kongresa započeo je aktualnom, globalno važnom temom - Kako ostaviti trag u zajednici, a ne u okolišu? Od ideje do ekološkog standarda: Održivi menadžment turističkih manifestacija, naslov je uvodnog predavanja izv. prof. dr. sc. Ivane Restović, održanog ispred Transdisciplinarnog centra za promicanje održivog razvoja - OdRaST, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Splitu. Kako organizirati turističke manifestacije koje donose gospodarsku i društvenu vrijednost, a pritom ne ugrožavaju okoliš i kvalitetu života lokalne zajednice, bilo je jedno od ključnih pitanja predavanja koje je u ime dr. Restović održala izv. prof. dr. sc. Ivanka Buzov. Istaknuto je kako održivost više nije dodatna vrijednost, već temelj odgovornog upravljanja manifestacijama, od planiranja i gospodarenja otpadom do transporta, korištenja resursa i zaštite prostora. Posebno je upozoreno na posljedice ekološkog nemara, uz osvrt na slučaj ilegalno odloženog opasnog otpada u Lici, koji jasno pokazuje koliko su priroda, javno zdravlje i turistički imidž destinacije međusobno povezani. Zaključeno je kako nove generacije moraju preuzeti aktivnu ulogu u stvaranju održivijih manifestacija, uz jasne standarde, odgovornost organizatora i nultu toleranciju prema postupcima koji ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi.

Uloga manifestacija u održivom razvoju ruralnog turizma bila je u središtu predavanja prof. dr. sc. Elene Rudan s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija Sveučilišta u Rijeci. Istaknuto je kako manifestacije mogu povezati lokalnu baštinu, zajednicu, poduzetništvo i turističku ponudu te pritom stvarati autentična iskustva temeljena na lokalnim pričama, običajima, gastronomiji i znanju stanovništva. Posebno je naglašena važnost uključivanja lokalnih dionika u kreiranje sadržaja kako bi koristi od turizma ostale u zajednici. Na primjeru projekta CROCUS istaknut je potencijal kreativnog turizma i Living Lab pristupa u razvoju novih turističkih proizvoda, održivih poslovnih modela i dugoročnih partnerstava. Zaključeno je kako se uspješnost manifestacija ne mjeri samo brojem posjetitelja, već njihovim dugoročnim doprinosom očuvanju baštine i identiteta, razvoju poduzetništva te stvaranju razloga za ponovni dolazak u destinaciju.

Agora nije samo prostor u kojem se susrećemo - agora je pitanje koliko smo spremni preuzeti odgovornost za društvo kojem pripadamo. Upravo je ta povezanost osobne odgovornosti i zajedničkog dobra bila u središtu predavanja prof. dr. sc. Marite Brčić Kuljiš iz Centra za istraživanje i edukaciju u području ljudskih prava Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Polazeći od antičke agore kao mjesta javnog dijaloga, donošenja odluka i oblikovanja društva, predavanje je otvorilo pitanje što taj koncept znači u suvremenom kontekstu. Agora je predstavljena kao simbolički prostor u kojem se susreću osobni interesi i potrebe zajednice, uz odgovornost svakog pojedinca da pritom ne ugrožava zajedničko dobro. Posebno je istaknuta potreba izlaska iz komfora privatnosti i aktivnog preuzimanja odgovornosti za društvo i svijet oko sebe. U tom smislu, agora danas nije samo fizičko mjesto, već „stanje uma“ - spremnost pojedinca da sudjeluje, dijalogizira i djeluje kao odgovoran građanin.

Međunarodni dječji festival Šibenik, predstavljen kroz predavanje Jakova Bilića, ravnatelja Hrvatskoga narodnog kazališta u Šibeniku, istaknut je kao jedna od najdugovječnijih kulturnih manifestacija posvećenih djeci i dječjem stvaralaštvu. Od 1958. godine Festival kontinuirano povezuje kazalište, glazbu, ples, film, književnost, likovnu i uličnu umjetnost te suvremeni cirkus, pretvarajući Šibenik u veliku otvorenu pozornicu. Posebna vrijednost Festivala je aktivno uključivanje djece, razvoj kreativnosti i stvaranje buduće publike. Istaknuta je i njegova društvena, obrazovna i gospodarska uloga, kao i razvoj programa izvan Šibenika, čime Festival dodatno pridonosi dostupnosti kulture, lokalnoj zajednici i međunarodnoj vidljivosti grada te predstavlja ogledan primjer održive manifestacije.

Zanimljivo i edukativno predavanje dr. sc. Marija Bratulića, načelnika Općine Sveti Petar u Šumi, predstavilo je projekt “S klobasicom u EU” kao primjer kako tradicionalna gastronomska manifestacija može prerasti u snažan razvojni alat ruralne destinacije. Međunarodni sajam klobasica povezuje lokalnu tradiciju, autohtone proizvode, proizvođače, struku, turizam i međunarodnu suradnju, uz poseban naglasak na podizanje kvalitete i konkurentnosti proizvoda. Sustavno senzorno ocjenjivanje i edukacija dodatno doprinose razvoju proizvođača i standardizaciji kvalitete. Manifestacija je ostavila trajan trag u lokalnoj zajednici: Sveti Petar u Šumi danas ima sedam odobrenih objekata za preradu mesa i proizvodnju suhomesnatih proizvoda. Razvojem destinacijskog brenda St. Petrus i Kuće kobasica, projekt je prerastao okvire višednevnog događanja te postao cjelogodišnji turistički sadržaj i primjer održivog gospodarskog, društvenog i turističkog razvoja.

Ana Kelek, direktorica Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar, predstavila je predavanjem manifestaciju Terezijanu, kao primjer uspješne transformacije lokalne manifestacije u prepoznatljiv turistički brend destinacije. Pokrenuta 1996. godine, Terezijana je tijekom tri desetljeća povezala povijest Bjelovara i nasljeđe carice Marije Terezije sa suvremenom glazbom, gastronomijom, uličnom umjetnošću i međunarodnim programima. Gradska jezgra pritom postaje otvorena pozornica, a posjetitelji aktivni sudionici doživljaja. Jubilarno izdanje 2026. privuklo je oko 200.000 posjetitelja i ostvarilo značajan gospodarski učinak, potvrđujući potencijal manifestacije kao pokretača lokalnog turizma. Terezijana danas nadilazi festivalske okvire te sustavno doprinosi turističkoj vidljivosti, gospodarskom razvoju i identitetu Bjelovara.

Predavanje Maje Šeparović, direktorice Turističke zajednice Općine Blato, i Ivane Sardelić, ravnateljice ustanove u kulturi Blatski fižuli, predstavilo je manifestaciju “Okusi i mirisi zavičaja - Blato Wine and Dine” kao primjer uspješnog povezivanja baštine, gastronomije i održivog razvoja otočne destinacije. Pokrenuta 2021. godine, manifestacija valorizira autentične proizvode i tradiciju Blata, od vina i maslinova ulja do tradicionalne lumblije, ističući neraskidivu povezanost otočana, zemlje i očuvanja baštine. U suradnji lokalnih vinara, OPG-ova, udruga i institucija, manifestacija čuva kulturnu baštinu, potiče održivost i stvara sadržaje za buduće generacije. “Okusi i mirisi zavičaja” tako postaju snažan alat promocije Blata i Korčule kao tradicijske, istovremeno i moderne, održive turističke destinacije.

Direktorica Turističke zajednice Grada Crikvenice, predstavila je projekt “Cesta plave ribe” kao uspješan primjer pretvaranja ribarske baštine u autentičan i cjelogodišnji turistički doživljaj. Pokrenut 2012. godine, projekt povezuje lokalnu gastronomiju, tradiciju i identitet Crikvenice, oslanjajući se na svježu plavu ribu i tradicijske recepte. Razvojem Tjedna i potom Mjeseca plave ribe te manifestacije Crikvenica Food & Wine Walk, projekt doprinosi produljenju turističke sezone i aktiviranju prostora Rivijere. Kroz suradnju lokalnih ugostitelja, zajednice i različitih generacija, Cesta plave ribe čuva nematerijalnu baštinu, potiče održiv odnos prema morskim resursima te jača prepoznatljivost Crikvenice kao autentične mediteranske destinacije.

Ivana Galant iz TZO Svetvinčenat, Marina Benčić Matika iz Općine Svetvinčenat i Nives Cetina iz Savičente d.o.o. predavanjem su predstavile Srednjovjekovni festival kao važan primjer povezivanja kulturne baštine, turizma i razvoja lokalne zajednice. Autentičnom interpretacijom povijesti, uključivanjem lokalnih dionika i atraktivnim programom festival valorizira identitet Svetvinčenta te privlači domaće i međunarodne posjetitelje. Poseban naglasak stavljen je na pristupačnost, održivo upravljanje resursima, očuvanje tradicije i aktivno sudjelovanje zajednice. Festival organiziran u posebnom prostoru starog kaštela Morosini - Grimani, pritom nadilazi okvir turističkog događanja: doprinosi lokalnom gospodarstvu, jača prepoznatljivost destinacije i stvara prostor za dugoročno povezivanje baštine, suvremenog turizma i kvalitete života lokalnog stanovništva.

Tajnik Hrvatskog saveza hodanja, Mile Milković, predstavilo je Hrvatski festival hodanja kao primjer kako lokalna inicijativa može prerasti u međunarodno prepoznatljivu manifestaciju održivog turizma. Festival povezuje međunarodnu hodačku zajednicu s prirodom, baštinom i ljudima Like, pretvarajući hodanje u motiv za upoznavanje destinacije, dulji boravak i konzumaciju lokalnih proizvoda i usluga. Uključivanjem u međunarodne hodačke organizacije, lokalne staze i lički identitet dobili su globalnu vidljivost, uz razvoj hodačkih ruta Tesla i Ante. Posebna vrijednost festivala je aktivno uključivanje lokalne zajednice, volontera, ugostitelja i proizvođača. Održivost se provodi kroz javni i zajednički prijevoz, smanjenje jednokratne plastike i doniranje viška hrane. Ključna poruka festivala jest da međunarodna prepoznatljivost ima puni smisao tek kada stvara trajnu vrijednost za destinaciju - potiče dolaske, produžuje boravak, jača lokalno gospodarstvo, čuva prostor i baštinu te povezuje posjetitelje s domaćinima koji Liku predstavljaju jedinstvenom, baštinski očuvanom destinacijom. Od prvog koraka do cjelovitog doživljaja, festival pokazuje kao pozitivan primjer održive manifestacije - kako održivi turizam može istodobno povezivati zdravlje, prirodne i kulturne resurse, zajednicu i doprinijeti učinkovitom razvoju destinacije.

Ključna poruka i zaključci Kongresa

Ključna poruka Četvrtog Kongresa eko i održivog turizma o temi održivih manifestacija jest da se uspješnost turističkih manifestacija više ne može mjeriti isključivo brojem posjetitelja, ostvarenim prihodima ili medijskom vidljivošću. Prava vrijednost manifestacije ogleda se u svemu što ostaje destinaciji i lokalnoj zajednici nakon završetka programa - u očuvanoj baštini i prirodnim resursima, snažnijem lokalnom gospodarstvu, novim partnerstvima, stečenom znanju, kvalitetnijoj turističkoj ponudi i aktivnom uključivanju stanovništva. Održivi manifestacijski turizam mora se temeljiti na dugoročnom i odgovornom planiranju, suradnji svih dionika te sustavnom praćenju i analiziranju gospodarskih, društvenih i okolišnih učinaka. Manifestacija treba stvarati novu vrijednost, ali istovremeno odgovorno upravljati prostorom, resursima i opterećenjem koje donosi destinaciji.

U tom je kontekstu istaknuta potreba za sustavnim uključivanjem kriterija održivosti u javne programe potpore i modele financiranja manifestacija, izbjegavajući pritom greenwashing.

Kongres je stoga definirao preporuke za različite razine upravljanja:

Nacionalna razina - preporučuje se da Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske, u okviru nacionalnih programa, mjera i drugih instrumenata iz svoje nadležnosti, održivost sustavno uključi u kriterije vrednovanja i financiranja manifestacija. Hrvatska turistička zajednica, kroz svoje programe, javne pozive i natječaje za dodjelu potpora manifestacijama i događanjima, trebala bi dodatno razvijati i primjenjivati jasne i mjerljive pokazatelje održivosti uz npr. suradnju s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Regionalna razina - preporučuje se da županije i regionalne turističke zajednice kriterije održivosti uključe u programe potpora, javne pozive i druge modele financiranja manifestacija na regionalnoj razini, uz usklađivanje s nacionalnim strateškim dokumentima i važećim propisima.

Lokalna razina - preporučuje se da gradovi, općine i lokalne turističke zajednice u svoje programe, javne pozive i kriterije za dodjelu sredstava uključe jasne pokazatelje održivosti, uzimajući u obzir lokalne razvojne prioritete, potrebe zajednice te zaštitu prirodne i kulturne baštine.

Cilj je da održivost postane sastavni i mjerljivi element planiranja, vrednovanja i financiranja manifestacija na svim razinama, čime bi se potaknula odgovornija organizacija događanja, učinkovitije korištenje javnih sredstava i stvaranje dugoročne vrijednosti za destinacije i lokalne zajednice.

Posebnu pozornost pritom potrebno je posvetiti mjerenju i smanjenju ekološkog otiska manifestacija, odgovornom korištenju prirodnih resursa, upravljanju otpadom, prometu i energiji, ali i doprinosu manifestacija lokalnom gospodarstvu, zajednici i razvoju destinacije. Takvim pristupom sustav javnih potpora može postati transparentan i snažniji alat za poticanje odgovornog razvoja turističkih događanja. Manifestacije tako mogu prerasti iz kratkoročnih događaja u dugoročne razvojne platforme koje povezuju turizam, gospodarstvo, kulturu, baštinu i lokalnu zajednicu.

Upravo će sposobnost stvaranja trajne vrijednosti, uz smanjenje negativnog utjecaja na prostor i resurse, biti jedan od ključnih pokazatelja kvalitete i otpornosti budućeg hrvatskog turizma.

Kongres prati i posebno izdanje "Zbornik sažetaka 4. kongresa eko i održivog turizma", koje donosi pregled tema i stručnih doprinosa predstavljenih tijekom Kongresa.

Zainteresirani za besplatan primjerak Zbornika mogu se javiti na e-mail adresu info@lux-promocija.com.

Organizator i suorganizatori zahvaljuju svima na podršci realizaciji kongresa!

***

28. manifestacija Jesen u Lici, tijekom tri dana okupila je  rekordan broj izlagača iz svih hrvatskih županija, ali i goste iz inozemstva.

Manifestacija se održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatskoga sabora, a ovogodišnje županije partneri su Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska.

Na štandovima su se mogli pronaći lički krumpir, sir škripavac, mesni proizvodi, med, rakije, pekmezi, zimnica, voće i povrće, rukotvorine, drveni proizvodi, prirodna kozmetika te brojni drugi autohtoni proizvodi iz Like i ostalih dijelova Hrvatske. Uz izložbeno-prodajni dio na Trgu Stjepana Radića, program se odvijao  na prostoru Stočnog sajmišta u Smiljanskoj ulici, gdje su održane izložbe izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja te poljoprivredne mehanizacije.

Velik dio programa posvećen je upravo očuvanju tradicije, uz folklorne nastupe, prikaze starih zanata, pripremu tradicijskih jela i nastupe kulturno-umjetničkih društava.