Panel „Kako očuvati i prezentirati govor kao nematerijalnu kulturnu baštinu“, održan u sklopu Mediteranskog festivala knjige u Splitu u petak, 26.rujna, koji je moderirala Marina Gudelj, održan je povodom prošlogodišnjeg uvrštenja blatskog govora s otoka Korčule u registar nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.

Ivana Sardelić, ravnateljica Ustanove u kulturi Blatski fižuli, predstavila je projekte usmjerene na očuvanje govora iz Blata, posebno kroz rad s djecom, a u sklopu Mediteranskog festivala knjige prethodno spomenutom panelu održana je i radionica "Blatska abeceda - implementacija baštine kroz društvene igre" na kojoj su i splitski polaznici učili blatske riječi.

Maja Šeparović, direktorica Turističke zajednice Općine Blato, pokazala je kako lokalni govor može biti i jedinstveni turistički proizvod, primjerice kroz autentične suvenire, kao što je upravo projekt Ustanove u kulturi Blatski fižuli, među kojima se ističe popularna memory igra s blatskom abecedom, koja je ujedno i nositelj posebne oznake kvalitete „Autentični blatski suvenir“.

Spisateljica i umjetnica Nataša Jukić naglasila je važnost očuvanja kaštelanske čakavice, koja se sve teže razlikuje od splitske, dok je Hrvoje Marko Peruzović iz Dola na otoku Braču istaknuo da je situacija bolja jer se tamo čakavica aktivno koristi i njeguje, i kroz kulturne programe i kroz glazbeni „otočki val“ s izvođačima poput Šo Mazgoon!, Gegota, grupe Valentino Bošković i Kopito.

Jukić je spomenula i manifestacije u Kaštelima, povezane sa školama i turističkom ponudom, te rad Radojke Baldić-Đugum, autorice Rječnika kaštelanskog govora. Kao pozitivan primjer očuvanja dijalekata naveden je i Kristijan Novak, koji svoje romane piše na međimurskom.

Zaključeno je kako je najveći izazov prenošenje lokalnog govora djeci, s obzirom na snažan utjecaj engleskog i jezika društvenih mreža.

No, upravo se modernim alatima i digitalnim kanalima može puno postići, što pokazuju primjeri iz Blata.

Fotografije i izvorna objava:  Facebook/ Mediteranski festival knjige

Autentični blatski suvenir

S ciljem promocije i poticanja inicijative za kvalitetnim osmišljavanjem izrade lokalnih suvenira i proizvoda Turistička zajednica Općine Blato od 2023.godine provodi projekt Autentični blatski suvenir te raspisuje na svojim mrežnim stranicama Javni poziv za prijavu rješenja i odabira autentičnog blatskog suvenira.

Odabrani suveniri predstavljaju odraz kontinuiteta kulturnog, kulturno-povijesnog i tradicijskog naslijeđa Blata i otoka te prezentiraju njegovu materijalnu, nematerijalnu, gastro-eno ili prirodnu baštinu.

Odabrani suvenir postaje nositelj posebne oznake Autentičnog blatskog suvenira te će podnositelj imati obvezu korištenja navedene Oznake na istome.

Autentični blatski suvenir 2024:

Blatska abeceda – memory, 60 kartica za igru i zabavu (*suvenir je komplet od dvije kutije sa 120 kartica)

Proizvođač i nositelj:

Blatski fižuli ustanova u kulturi, Trg dr. Franje Tuđmana 2, 20271 Blato

Kratak opis tehnike, načina izrade i materijala korištenog za izradu suvenira:

Ovaj suvenir osmišljen je u svrhu očuvanja i zaštite blatskog govora koji se od 2024. godine nalazi na listi nematerijalnih kulturnih dobara RH. Blatski govor prepoznat je od strane Ministarstva kulture i medija RH kao dio nacionale kulturne baštine i zbog toga je naša obveza predstavljati ga i čuvati kroz sve dostupne medije izražavanja. Kao suvenir blatski govor kroz ovu društvenu igru putuje u svijet, uči nove generacije blatskom govoru kroz igru i čuva kulturni identitet mjesta kroz govor kojeg svakodnevno upotrebljavamo.

Poruka krajnjem kupcu koju ovaj suvenir prenosi:

Čuvajmo naslijeđe kroz igru

Govor Blata na Korčuli

Govor Blata na Korčuli ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra RH.

Blatski fižuli ustanova u kulturi prijavili su prijedlog za upis Govora Blata na Korčuli kao nematerijalnog kulturnog dobra RH nakon čega je prijedlog prošao osnovnu proceduru pripreme za upis koja je obuhvaćala stručnu valorizaciju, pisanje teksta obrazloženja upisa i završnu odluku o upisu u čemu je sudjelovalo Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu sastavljeno od eminentnih vanjskih stručnjaka.

Rješenje doneseno 8. ožujka 2024. godine Govor Blata na Korčuli postavlja u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7801.

Rezultat je to rada svih onih koji su svojim glosarima, rječnicima, pjesmama, pričama i svim ostalim oblicima djelovanja od zaborava sačuvali Govor Blata na Korčuli.

Upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske priznanje je svima onima koji su radili na očuvanju blatskog govora i poticaj svima onima koji će to raditi u budućnosti.

Nositelji zaštite su:

Blatski fižuli ustanova u kulturi, Dječji vrtić Blato, Osnovna škola Blato, Srednja škola „Ivo Padovan” Blato, Hrvatsko glazbena scenska udruga Petar Milat, Ogranak Matice hrvatske u Blatu i Narodna knjižnica Blato.