Autor: HRT  

Svake se godine u Blatu s ciljem očuvanja tradicije i običaja organiziraju Dani lumblije - izložba, natjecanje i degustacija za najbolju lumbliju, starinskog kolača. Priprema se ona tako na Korčuli već 200 godina, a priča o njegovom nastanku seže u doba Napoleona.
LUMBLIJA03.11.2014
Mjestom Blato na Korčuli u vrijeme Svisvetih pronosi se miris lumblije, kolača koji se već stoljećima ovdje radi upravo za te dane. Najranija sjećanja Blaćanina Petra Donjerković veže upravo uz ovu ukusnu tradiciju. "To su stimali, držali, to su na svoj način pekli kako su mogli, končirih (začina) nije bilo kako sada, nego to su bili sve domaski proizvodi u njon, orasi, mindeli, varenik, kruh šenični i tako, peklo se u pećima, ne u ovima sada špaherima, nego u pećima i tamo kad je ispečena s onim matunima, drukčija je ona, ima ukus".

Recept za lumbliju prenosi se s generacije na generaciju. Svaka obitelj ima neki svoj, poseban recept, a glavni sastojak svakog od njih je vinski mošt, koji prokuhavanjem postane slatki varenik. "Moja mama kad se udala u Blato dobila je recept od jedne starije gospođe, pa je taj recept opet mijenjala i tako… Recept se iz generacije u generaciju mijenja, ali glavni sastojci su tu: začini, brašno, varenik, domaći likeri i najvažniji dodatak – napraviti s puno ljubavi", kaže Katarina Donjerković.

Iako legenda kaže da je naziv lumblija došao od francuskog "ne l’umblie pas", odnosno "ne zaboravi", što je francuski vojnik rekao mladoj Blajki na rastanku, poklonivši joj kolač, Blaćani ipak rado ističu da lumblija postoji koliko i samo Blato. Hoće li lumblija uspjeti i hoće li se tijesto dignuti stoljećima je bila glavna briga blatskih nevjesta na Svi svete. Tradiciju pravljenja lumblije njeguju i Blaćani koji su odselili u inozemstvo, uglavnom u Australiju, a u konobi obitelji Donjerković lumblija se nudi cijele godine. Kolač je to koji se ne kvari. "Prije bi žene odvojile dan za pravljenje lumblija, to je bio cijeli proces, a ustvari se to odugovlačilo zbog kvasca kojega nisu imale, pa su prenosile jedna drugoj, davale po komad tijesta koji je već reagirao na kvas, pa se opet dodavalo i tako, to je bio najveći problem" otkriva tajnu Katarina. Danas je za lumbliju dovoljno jedno prijepodne, iako se još uvijek radi po starinski, bez miksera, samo vrijedne ruke. Savršena i za najstručnije nepce.

Već tri godine u Blatu se održavaju i Dani lumblije, na kojima sudjeluju deseci blatskih obitelji. "Svake zadnje nedjelje u mjesecu listopadu učenici srednje škole Blato također rade svoje lumblije i onda konačna, završna priča naša izložba, gastro manifestacija, degustacija, odabir najbolje lumblije" ističe Maja Šeparović, direktorica TZ Blato

Bilo da je nastala snalažljivošću blatskih domaćica ili romantičnim francusko-blatskim zapletom, lumblija je i danas neizostavan i svakako najukusniji dio blatske tradicije.